Grupna psihoterapija Zagreb
Grupna psihoterapija terapijski je prostor u kojem ne radite samo na sebi u odnosu s terapeutom, nego i kroz odnose s drugim ljudima.
Grupu čini nekoliko članova koji se redovito susreću i zajedno stvaraju prostor u kojem mogu govoriti o sebi, svojim iskustvima, odnosima, teškoćama i onome što im se događa upravo u tom trenutku.
Posebno je vrijedno to što u grupi ne razgovaramo samo o odnosima koje imate izvan nje. Obrasci koji se ponavljaju u Vašem životu često se počnu pojavljivati i unutar same grupe. Tada ih možemo primijetiti, istražiti i pokušati doživjeti drugačije: u stvarnom odnosu s drugim ljudima.
Grupe koje vodim s kolegama vezane su uz određenu temu i provode se kroz unaprijed osmišljene cikluse.
Što grupa može ponuditi, a da je drugačije od rada jedan na jedan?
Jedna od važnih stvari u grupnoj psihoterapiji jest iskustvo da nismo jedini.
Dok slušate druge članove kako govore o svojim iskustvima, često možete prepoznati dijelove sebe i vidjeti da se s nekim teškoćama, osjećajima ili obrascima ne susrećete samo Vi.
Grupa istodobno donosi više različitih perspektiva. Pitanja, reakcije i iskustva drugih članova mogu otvoriti nešto što sami ili u razgovoru jedan na jedan s terapeutom možda ne biste tako lako vidjeli.
Ali grupa nije samo mjesto na kojem govorimo o odnosima. Ona je svojevrsni mali društveni sustav u kojem se odnosi stvarno događaju.
Netko može prvi put reći što stvarno misli, postaviti granicu, izraziti ljutnju ili pokazati ranjivost i vidjeti što se događa kada to napravi. Netko može primijetiti da se povlači kada se osjeti ugroženo, da se teško zauzima za sebe ili da preuzima odgovornost za druge.
U grupi te obrasce možemo primijetiti i istražiti, ali i pokušati nešto drugačije.
Odnosi i interakcije među članovima zato su jedan od ključnih terapijskih elemenata grupne psihoterapije.
Je li grupna psihoterapija za mene?
Grupna psihoterapija posebno može biti vrijedna ako se osjećate usamljeno, teško pronalazite svoje mjesto u odnosima, primjećujete kako često ponavljate iste obrasce ili želite razvijati kvalitetniju komunikaciju i emocionalnu povezanost s drugima.
Kod tematskih grupa važna je i sama tema: možete se prepoznati upravo u području kojem je određeni ciklus posvećen.
Važno je imati određenu motivaciju za grupni rad i biti spreman na to da terapijski proces nije usmjeren samo na Vas. Grupni rad uključuje susret s drugim ljudima, postupno otvaranje i istraživanje vlastitih reakcija u odnosima.
Grupna psihoterapija nije univerzalno rješenje
Ponekad je individualni rad prikladniji, primjerice kada Vam je potrebna veća razina privatnosti, kada je trenutno izrazito teško regulirati emocije u prisutnosti drugih ljudi ili kada postoji problem koji zahtijeva vrlo individualiziran i intenzivan terapijski pristup.
Ako je osoba trenutno u stanju vrlo izražene emocionalne nestabilnosti ili akutne krize, ili joj je potrebna intenzivnija i individualizirana podrška, prvo bih preporučila individualni rad ili drugi oblik pomoći.
Važno je i može li osoba u tom trenutku poštovati osnovni okvir grupe, čuvati povjerljivost i biti dovoljno prisutna u procesu.
Ponekad problem nije u tome da grupni rad općenito nije dobar izbor, nego određena grupa ili ciklus jednostavno ne odgovaraju osobi. Tematske grupe imaju svoju strukturu i svrhu, pa nekome može više odgovarati drugi ciklus ili individualni rad.
Za mene najvažnije pitanje nije samo je li grupna terapija dobra, nego je li ona u ovom trenutku dobra za ovu konkretnu osobu.
Cilj nije uklopiti osobu u određeni oblik terapije niti je zadržati u grupi pod svaku cijenu, nego pronaći terapijski okvir u kojem će se moći osjećati dovoljno sigurno i napraviti stvarni terapijski pomak.
Najvažnije je ne pitati samo je li grupna terapija dobra, nego je li ona u ovom trenutku dobra za ovu konkretnu osobu.
— Irena Starman Frančić
Što ako mi je neugodno govoriti o sebi pred drugima?
To je jedan od čestih strahova prije uključivanja u grupu.
„Što ako me drugi osuđuju?”
„Što ako se rasplačem?”
„Što ako kažem nešto što kasnije požalim?”
„Hoće li ono što kažem ostati u grupi?”
Mnogima je neugodno doći u prostor u kojem trebaju govoriti o sebi pred ljudima koje prvi put vide. Ne mislim da te strahove treba odmah pokušavati ukloniti, oni su razumljivi.
Ne morate doći u grupu potpuno spremni i otvoreni. Sasvim je u redu prvo promatrati, slušati i upoznavati prostor i ljude. Povjerenje se gradi kroz iskustvo. No istodobno, grupna psihoterapija nije samo mjesto za promatranje. U nekom trenutku terapijski rad podrazumijeva da se počnete uključivati i riskirati određenu razinu ranjivosti. Važno je da se to događa u Vašem tempu i unutar osjećaja dovoljno velike sigurnosti, a ne zato što Vas netko prisiljava.
Što ako o nečemu ne želim govoriti?
Ne morate govoriti o nečemu za što niste spremni. U grupnoj psihoterapiji ne bi trebalo postojati prisiljavanje na otkrivanje osobnih sadržaja.
Ponekad i sama rečenica „O tome ne želim govoriti” može biti vrijedan terapijski trenutak. Možemo istražiti što stoji iza te granice, možda potreba za zaštitom, strah od osude, sram ili jednostavno osjećaj da za tu temu još nije vrijeme.
Imate pravo na granicu, a i odnos prema toj granici može postati dio terapijskog procesa.
Proces
Kako izgleda jedan grupni ciklus?
Grupe koje vodim većinom su strukturirane oko određene teme i provode se kroz unaprijed definirane cikluse. To znači da grupa nije kontinuirano otvorena tijekom cijele godine. Kada se formira novi ciklus, isti članovi zajedno prolaze kroz unaprijed dogovoreni broj susreta. Grupe su većinom zatvorene. Novi članovi u pravilu se ne uključuju nakon početka jer svaki susret nosi određenu temu, a teme se nadograđuju iz susreta u susret. Kasnije uključivanje može utjecati i na već uspostavljenu grupnu dinamiku.
Kako izgleda jedan susret?
Susret traje dva sata, a grupu vode dva terapeuta.
Na prvom susretu upoznajemo se s temom, pravilima, obvezama i načinom rada. Upoznajemo se i međusobno te počinjemo stvarati atmosferu povjerenja.
Daljnji susreti ovise o konkretnoj grupi i njezinoj strukturi. Možemo razgovarati, pisati, raditi vježbe, raditi u paru ili manjim skupinama te imati zadatke između susreta.
Moje su grupe većinom strukturirane jer radimo na određenoj temi. Ipak, ako se članu izvan grupe događa nešto intenzivno i osjeća potrebu podijeliti to s ostalima radi podrške, za to postoji prostor.
Kada je grupna dinamika već uspostavljena, u rad ulaze i iskustvene vježbe i aktivnosti među članovima.
Zašto je važno redovito dolaziti?
Redovito sudjelovanje važno je jer se teme međusobno nadograđuju.
Izostanak može otežati praćenje procesa, ali može utjecati i na dinamiku cijele grupe.
Ako morate propustiti susret, važno je unaprijed obavijestiti terapeuta prema pravilima dogovorenima na početku ciklusa. Jedan izostanak sam po sebi nije problem i nakon njega se normalno vraćate u grupu.
Zašto grupu vode dva terapeuta?
Grupe uvijek vodim u suradnji s kolegom ili kolegicom.
Dva terapeuta omogućuju nam da se kvalitetnije posvetimo članovima i istodobno pratimo ono što se događa u cijeloj grupi.
Prije svakog susreta imamo dogovorenu podjelu odgovornosti, primjerice tko prati grupnu dinamiku, tko vodi određenu vježbu i sl.
Grupni rad je dinamičan proces pa, bez obzira na unaprijed podijeljene uloge, svaki terapeut može adresirati nešto što u određenom trenutku primijeti.
Tematski ciklusi grupne psihoterapije
Grupe koje vodim nisu stalno otvorene, nego se organiziraju kroz unaprijed osmišljene cikluse.
Do sada sam s kolegicama razvila i provodila dvije tematske grupe: Autobiografiju i Biti svoj u grupi ili odnosu.
Tematski ciklus
Autobiografija
Autobiografija je specifična logoterapijska metoda, strukturirana prema radu E. Lukas, usmjerena na upoznavanje sebe te dublje sagledavanje vlastitoga životnog puta.
Kroz ciklus se osvrćemo na pojedina životna razdoblja iz prošlosti, njihov utjecaj na sadašnjost, ali i na ono što očekujete i želite od budućnosti.
Na neki način pišemo vlastitu priču: gledamo ono što se već dogodilo i biramo što želimo i možemo u budućnosti.
Kako izgleda rad?
Ciklus je podijeljen na tematske cjeline koje kronološki prate životni put. Dio njih odnosi se na prošlost, a dio na budućnost, uz sadašnji trenutak kao referentnu točku.
Za svaki susret članovi dobivaju zadatak i pripremaju se za sljedeću temu: prikupljaju vlastita iskustva i sjećanja te rade osvrt na određeno životno razdoblje.
Na susretu svatko prolazi svoju temu pred grupom te dobiva refleksije drugih članova i terapeuta.
U tim iskustvima pokušavamo pronaći odgovore na neke teškoće koje postoje danas, ali i vidjeti koji dio mozaika određeno životno razdoblje čini u slici našega života.
Tuđe iskustvo također može otvoriti novi pogled na nešto što smo sami prošli. Odgovori na pitanja koja nas muče ponekad su već skriveni u prošlosti i iskustvima, našima ili iskustvima ljudi koje slušamo.
Čime se bavimo kroz Autobiografiju?
- upoznavanjem vlastite prošlosti i prihvaćanjem događaja na koje nemamo utjecaj
- sagledavanjem vlastitih obrazaca u širem obiteljskom i društvenom kontekstu te učenjem iz njih
- preuzimanjem odgovornosti za vlastiti život
- otvaranjem novim mogućnostima
- pronalaženjem životne zadaće
Iz dosadašnjeg vođenja ovih grupa često me iznova iznenadi koliko iskustva čovjek nosi u svojem životu i koliko vlastite snage ponekad tek tada primijeti.
Pričajući o svojem životu, članovi se ponekad iznenade količinom iskustva i vlastitom snagom za koju su možda mislili da je nemaju. Neke stvari iz prošlosti mogu značajno objasniti našu situaciju danas, a time dobivamo i mogućnost da preuzmemo odgovornost za budućnost: da bolje biramo, osvijestimo i razumijemo neke obrasce te odlučujemo što želimo da ostane iza nas i kako želimo napisati ostatak svoje priče.
Tematski ciklus
Biti svoj u grupi ili odnosu
U ovoj grupi tražimo vlastitu autentičnost i identitet, učimo se asertivnosti i postavljanju granica, ali uz odgovornost prema sebi i drugima.
„Biti svoj” ne znači postavljati rigidne granice niti ugrožavati dostojanstvo druge osobe. Radi se o upoznavanju sebe i onoga što je autentično naše.
Grupa je namijenjena osobama koje:
- se ne osjećaju ugodno u socijalnim situacijama
- imaju osjećaj da nisu sasvim prihvaćene u većini socijalnih situacija
- bore se s osjećajem manje vrijednosti, postavljanjem granica ili asertivnošću
- imaju osjećaj da u grupi ili odnosu ne mogu biti svoje niti se slobodno izraziti
Što radimo u grupi?
Tijekom ciklusa bavimo se temama koje mogu biti povezane s time zašto se osjećamo sputano, teško se izražavamo ili još nismo sigurni što je zapravo autentično naše.
Učimo što autentičnost jest, a što nije te kako na odgovoran način postavljati granice. Bavimo se temama poput manjka samopouzdanja, vanjske validacije, internog lokusa kontrole i asertivnosti.
Rad nije samo teorijski.
Koristimo iskustvene vježbe unutar grupe, refleksiju i vježbe u svakodnevnom životu. Reakcije koje se među članovima pojavljuju mogu poslužiti kao zrcalo vlastite autentičnosti i asertivnosti.
Gestalt nam pritom pomaže usmjeriti se na vlastite procese u trenutku, dok logoterapija daje socijalni i egzistencijalni okvir te naglašava osobnu odgovornost.
Kroz dosadašnji rad primijetila sam koliko je polaznicima vrijedna spoznaja da biti svoj nije u sukobu s poštivanjem drugoga i da fleksibilne granice ne znače manju autentičnost.
Najviše učimo upravo iz iskustva.
Zanima Vas sljedeći ciklus?
Grupna psihoterapija ne provodi se kontinuirano tijekom cijele godine, nego kroz unaprijed definirane cikluse koji se pokreću kada se skupi dovoljan broj zainteresiranih.
Ako Vas zanima Autobiografija ili Biti svoj u grupi ili odnosu, možete ostaviti svoj kontakt za sljedeći ciklus.
Nakon prijave dobit ćete e-mail, a Vaš kontakt dodat ću na listu zainteresiranih za odabranu grupu.
Kada počnemo formirati novi ciklus, na e-mail ćete dobiti detaljne informacije o terminu, mjestu održavanja, cijeni i ostalim uvjetima sudjelovanja.
Ako Vas zanima neka druga tema grupne psihoterapije, možete je također napisati u poruci. To mi može pomoći pri osmišljavanju budućih grupnih ciklusa.
Tko vodi grupe?
Ja sam Irena Starman Frančić, diplomirana psihologinja i psihoterapeutkinja.
Psihoterapijom se bavim od 2021. godine, a privatnu praksu vodim od 2025. Članica sam Hrvatske komore psihoterapeuta sa statusom psihoterapeuta.
Grupe uvijek vodim u suradnji s kolegom ili kolegicom.
Autobiografiju vodim s Anom Leder. I sama sam prošla ovu vrstu terapije, a kao voditeljica provela sam već nekoliko ciklusa.
Biti svoj u grupi ili odnosu vodim s dr. sc. Marijom Stamać Ožanić, psihologinjom i psihoterapeutkinjom.
Kod grupnog rada posebno mi je vrijedno to što se promjena ne događa samo kroz razumijevanje, nego kroz iskustvo odnosa.
Možemo dugo razumjeti zašto nešto radimo, ali kada se isti obrazac pojavi u stvarnom odnosu s drugom osobom, dobivamo priliku napraviti nešto drugačije.
Ljudi mogu biti resurs jedni drugima kada se stvori dovoljno siguran prostor. Terapeut jest odgovoran za proces, ali terapijski potencijal grupe nije samo u terapeutu. Puno toga događa se upravo između članova.
Praktične informacije
Praktične informacije o grupnoj psihoterapiji
- jedan grupni susret traje 2 sata
- grupe najčešće imaju 8–10 članova
- ciklus se formira kada se skupi dovoljan broj zainteresiranih
- grupe su većinom zatvorene, pa se nakon početka novi članovi u pravilu ne uključuju
- svaki ciklus ima unaprijed definiranu temu i broj susreta
- grupe se održavaju uživo u Zagrebu, a pojedini ciklusi mogu se održavati i u Velikoj Gorici
- online format moguć je iznimno, ovisno o konkretnom ciklusu
- cijena se definira i objavljuje uz svaki konkretan ciklus
Ako niste sigurni odgovara li Vam grupni rad, možete doći na individualni susret na kojem možemo procijeniti odgovara li Vam grupna psihoterapija i koja bi Vam konkretna grupa mogla odgovarati.
Česta pitanja o grupnoj psihoterapiji
Hoće li ono što kažem ostati u grupi?
Povjerljivost je jedan od temelja grupne psihoterapije.
Prije početka svi članovi dobivaju informacije o povjerljivosti kroz suglasnost koju potpisuju, a o pravilima razgovaramo i na prvom susretu.
Ono što se u grupi govori ostaje u grupi — članovi ne smiju izvan nje prepričavati tuđe osobne priče, informacije ili identitet.
Važno mi je pritom biti potpuno iskrena. Za razliku od individualne terapije, terapeut ne može kontrolirati što će druga osoba napraviti nakon što izađe iz terapijskog prostora. Zato povjerljivost u grupi nije samo formalno pravilo, nego zajednički dogovor i odgovornost svih članova, kojem se tijekom rada po potrebi ponovno vraćamo.
Što ako nekoga iz grupe već poznajem?
U pravilu u istu grupu ne uključujemo osobe među kojima postoji blizak odnos, obiteljska ili partnerska povezanost, poslovni odnos ili neki neriješeni konflikt.
Što ako se s nekim članom ne slažem?
Grupa nije mjesto na kojem svi moraju misliti isto.
Neslaganje samo po sebi nije problem i može postati vrijedan dio terapijskog procesa. Važno je učiti da se možemo ne slagati, a da pritom ne moramo napasti drugu osobu, povući se ili prekinuti odnos.
Ako Vas nešto što drugi član kaže naljuti, povrijedi ili Vam zasmeta, o tome se može govoriti. Tada ne pokušavamo utvrditi tko je „u pravu”, nego istražujemo što se dogodilo između vas: što ste čuli, što je druga osoba namjeravala i što je ta situacija u Vama pokrenula.
Takve situacije mogu postati prilika za učenje i vježbanje odnosa unutar same terapije.
Što ako me nešto jako pogodi ili se tijekom susreta osjećam preplavljeno?
I to može biti dio terapijskog procesa, ali ne znači da morate sve odmah obraditi.
Ponekad je dovoljno najprije prepoznati okidač.
Pratimo intenzitet reakcije i pomažemo Vam da se s njom možete nositi na način koji je dovoljno siguran. Možemo istražiti što ste čuli, što se u Vama pokrenulo i povezuje li se to s nekim Vašim iskustvom.
U svakom trenutku možete reći da Vam je nešto previše. Tada usporavamo proces i pokušavamo razumjeti što se događa i što Vam je potrebno da ponovno osjetite dovoljno sigurnosti.
Ne znači svaka nelagoda da temu treba odmah prekinuti. Terapija ponekad uključuje susret s onime što nam nije ugodno. Važno je razlikovati terapijski korisnu nelagodu od preplavljenosti.
Ako se otvori tema koja zahtijeva dublji individualni rad ili dodatnu stručnu podršku, o tome razgovaramo zasebno.
Mogu li se priključiti grupi nakon što je ciklus već počeo?
Grupe su većinom zatvorene i novi se članovi nakon početka ciklusa u pravilu ne uključuju.
Svaki susret nosi određenu temu koja se nadograđuje na prethodne, a uključivanje nove osobe može utjecati i na već uspostavljenu grupnu dinamiku.
Ako Vas zanima grupa čiji je ciklus već počeo, možete ostaviti interes za sljedeći.
Što ako moram propustiti susret?
Ako morate propustiti susret, važno je da o tome unaprijed obavijestite terapeuta prema pravilima dogovorenima na početku ciklusa.
Jedan izostanak sam po sebi nije problem i nakon njega se normalno vraćate u grupu.
Ako se izostanci počnu ponavljati, važno mi je s osobom istražiti radi li se samo o okolnostima izvan grupe ili postoji nešto u samom grupnom procesu što joj otežava dolazak.
Što ako tijekom ciklusa zaključim da ne želim nastaviti?
Ne bih Vas zadržavala u grupi pod svaku cijenu.
Prije odluke voljela bih s Vama nasamo razgovarati o tome što stoji iza nje: odgovara li Vam grupni oblik rada, jesu li se promijenile Vaše okolnosti ili se možda upravo u grupi otvorilo nešto zbog čega želite izaći iz procesa.
Ako i nakon razgovora želite završiti, tu odluku poštujem. Važno mi je samo, kada je moguće, da završetak ne bude impulzivan i da proces zatvorimo razgovorom.
Mogu li istodobno ići na grupnu i individualnu psihoterapiju?
Ako ste uključeni u grupu koju vodim, istodobno možete ići na individualnu psihoterapiju kod drugog terapeuta.
Ako biste individualnu psihoterapiju željeli imati kod mene, s njom bismo u pravilu započeli nakon završetka grupnog ciklusa. Isto vrijedi i obrnuto: ako već dolazite kod mene na individualnu psihoterapiju, u grupu koju vodim uključili biste se nakon završetka individualne terapije.
Etički je najčišća praksa da se individualna i grupna terapija kod istog terapeuta ne odvijaju istodobno. Iznimka je moguća samo uz vrlo jasnu stručnu opravdanost i procjenu da višestruka uloga neće ugroziti dobrobit klijenta niti profesionalnu procjenu.
Što ako nisam siguran/na odgovara li mi grupna psihoterapija?
Grupe su detaljno opisane kako biste mogli procijeniti prepoznajete li se u temi i odgovara li Vam njihov način rada.
Ako i dalje niste sigurni, možete dogovoriti jedan individualni susret na kojem možemo procijeniti odgovara li Vam grupni rad i koja bi grupa za Vas mogla biti primjerena.
Razmišljate o uključivanju u grupu?
Ako Vas grupni rad privlači, ali još niste sigurni jeste li spremni, ne morate čekati da strah potpuno nestane. Važno je da postoji dovoljno sigurnosti i motivacije za prvi korak.
Grupe se organiziraju kroz unaprijed definirane cikluse. Ako Vas zanima Autobiografija ili Biti svoj u grupi ili odnosu, možete ostaviti svoj kontakt za sljedeći ciklus.